Petar Šimunović In memoriam | Ispis |  E-mail
Srijeda, 06 Kolovoz 2014 14:18



In memoriam: Petar Šimunović, 5.8.2014.

Umro je akademik Petar Šimunović, istaknuti znanstvenik i jedan od najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca. Za nas  Bračane osobito je značajno  to što je stvarno i čuvstveno ishodište svih Šimunovićevih  znanstvenih istraživanja bio njegov i naš zavičajni otok Brač. Znanstvenim pregalaštvom i rezultatima svojih istraživanja Petar Šimunović je pridonio da se u nama Bračanima razvije gordost što pripadamo jeziku i kulturi koji čine samu srž hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Pomogao nam je da razumijemo vlastite korijene poučavajući nas o tome kako da očitavamo spomenike materijalne i duhovne kulture. Njegov zamjetni znanstveni i kulturni utjecaj na svijest suotočana započinje tiskanjem djela Toponimija otoka Brača, koje se smatra ponajboljom slavističkom monografijom arealne toponimije.

Njegovom su imenu u jezikoslovnoj zajednici pridruženi  mnogi superlativi:

  • najznačajniji hrvatski onomastičar
  • jedan od najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca
  • autor najsveobuhvatnije onomastičke bibliografije slavenskih jezika
  • znanstvenik koji je toponime kao najstarije dokaze jezične i povijesne prošlosti promaknuo među najznačajnije povijesne spomenike
  • autor djela koje najsustavnije obrađuje onomastičku građu, tako da ostalima služi kao metodološki priručnik (Bračka toponimija)
  • autor u široj javnosti najpopularnijega znanstvenoga djela koje je doživjelo nekoliko izdanja (Naša prezimena)
  • autor najopsežnijega djela slavenske dijalektalne leksikografije (Čakaviš-dojč Leksikon)
  • autor najsveobuhvatnijega i leksikografski najutemeljenijega hrvatskoga dijalektalnoga rječnika (Rječnik bračkih čakavskih govora).

Iako je dugačak popis područja i djela u kojima je Petar Šimunović zaslužio predmetak NAJ,  njega još  uvjerljivije portretiraju svjedočanstva o pedantnom, upornom, marljivom, časnom i svakodnevnom znanstvenom i književnom radu. Petar Šimunović sinonim je za marljivost i znanstvenu pedantnost.

Rođen je 1933. godine ovdje u Dračevici. Otok je napustio zbog školovanja u klasičnoj gimnaziji u Splitu, a nakon toga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1958., magistrirao 1964., a doktorirao 1970. godine na istom fakultetu s temom Toponimija otoka Brača.

Zaposlio se 1964. godine na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje HAZU, gdje je proveo gotovo sav svoj radni vijek. U Institutu je obnašao mnoge odgovorne dužnosti. Bio je pročelnikom Odjela za povijest hrvatskoga jezika, dijalektologiju i onomastiku; urednik i član uredništva znanstvenih časopisa. Godine 1991. izabran je za redovitoga člana HAZU. Predsjednik je Onomastičkoga odbora pri Razredu za filološke znanosti, član Akademijinih odbora za etimologiju, leksikologiju i  dijalektologiju, a od 2004. godine i tajnik Razreda za filološke znanosti te član Predsjedništva HAZU.

Tijekom svoga plodnoga radnog vijeka obilazio je sva područja Hrvatske, čak i najzabitija mjesta, te područja izvan Hrvatske na kojima žive Hrvati sustavno prikupljajući onomastičku i dijalektološku građu koju je analizirao i opisao u svojim mnogobrojnim znanstvenim djelima. Objavio je više od 30 knjiga i monografija kojima je autor ili suautor. Opus njegovih znanstvenih radova iznosi više od 500 bibliografskih jedinica. Sudjelovao je u organizaciji i izlaganjima na mnogim međunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima. Održavao predavanja, boravio i radio na stranim sveučilištima, sudjelovao na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim projektima.

I mogu se tako još dugo nizati područja i posljedice njegova djelovanja. No, umjesto nabrajanja pojedinosti,  cjelina bi se mogla iskazati sljedećim riječima:

Iako je na Braču pronašao inspiraciju i ishodište za svoje opsežno znanstveno djelo, svekolika djelatnost Petra Šimunovića od početka nadilazi, ne samo Brač, nego hrvatske pa i južnoslavenske okvire.

O tome da je njegov prinos znanosti i kulturi priznat u Hrvatskoj svjedoče i nagrade koje je dobio:

  • republička nagrada za istaknutu znanstvenu djelatnost 1983.
  • Saborska nagrada za cjelokupno znanstveno djelo 2001.
  • Nagrada Općine Pučišća, u ime svih bračkih općina i grada Supetra, za životno djelo 2003.
  • Nagrada za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije 2007.

Mi Bračani upoznali smo Petra Šimunovića  i s jedne druge strane. Kao skromnoga čovjeka iz Dračevice. Zauzetost i usmjerenost znanstvenim ciljevima nikada ga nije spriječila da se odzove pozivu i promovira bilo koji događaj ili osobu na svom otoku. I da to čini punim srcem, raznježeno i toplo, tako da  njegovi slušatelji, bez obzira na naobrazbu, doživljavaju  užitak u strasnim i liričnim Petrovim javnim nastupima.

Odlazak Petra Šimunovića za Brač i Bračane ogroman je gubitak. Možda nas može utješti to što je njegov duh i njegova misao utkana u svaku rečenicu koju bilo tko od nas napiše o Braču. Naime, onaj tko poznaje Petrovo djelo, lako raspoznaje njegov utjecaj na suvremene pisce o Braču. Nadamo se da će za poštovatelje Brača biti zarazna Petrova ljubav prema Braču kao što je za tvorce tekstova zarazna Petrova riječ.

Od sada ga više nećemo viđati u njegovu dračevskom dvoru pod smokvom niti na kulturnim bračkim pozornicama, ali Petar će i dalje ostati na Braču. Osjećat  ćemo ga u svakom listu kadulje, cvijetu žukve, na svakoj bračkoj gomili u svakoj kvrgi maslinova hreba, u predvorju svake bračke crkvice...

Zbogom, Petre, u vječnosti!

Lucija Puljak



„U Broču našega ditinstvo nahodimo drogu rič domoću; teple skute nonine ko zazibonu zikvu; posni glogoj u škuren bronzinu na komoštroh, oči i uši žejne piće i gončic okolo ognja, uz sviću od uja, u duge večeri zinske, kad nono raspredo priču, a nona kudiju.

Ne možemo do kraja razumit (ni volit) svoj Broč od sutra ako posve zaboravimo kako non je bilo učer.“

Napustio nas je Petar Šimunović, akademik, hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, Dračevjanin i Bračanin. Naš Petar, kao su ga zvali u Dračevici. „Dračevica, oko moje...“

Koji nas je svakom svojom rečenicom naučio nešto novo. Bez kojega Brač sigurno neće biti isti.

Hvala, za svaku riječ, za svako predavanje, ( šta, opet si me stavila u program!?), za ljubav prema Braču koju je dijelio s nama. Ni Brač ni mi nećemo biti isti.

Petar Šimunović (Dračevica , 19. veljače 1933. - Split, 5. kolovoza 2014.)





Obavijest o smrti akademika Petra Šimunovića

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zagreb,5. kolovoza 2014. – U Splitu je danas, u 82. godini iznenada preminuo akademik Petar Šimunović, član u Razredu za filološke znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknuti hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog.

Akademik Šimunović rodio se 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Splitu, a diplomirao je hrvatski jezik i južnoslavenske jezike te francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine. Kao stipendist Humboldtove zaklade od 1972. do 1974. usavršavao se na Slavenskom institutu Sveučilišta u Kölnu. Magistrirao je radom Sumartinska onomastika, a doktorirao je 1970. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom Toponimija otoka Brača.

Od 1961. godine do umirovljenja radio je u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje): u početku kao asistent, a zatim od 1971. kao znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik (1976.) i kao znanstveni savjetnik od 1979. godine.

Onomastika je prva struka akademika Šimunovića, a iz toga je područja objavio najviše članaka, rasprava i knjiga. Bio je priznati onomastički stručnjak i član međunarodnih onomastičkih oranizacija, suosnivač i glavni urednik onomastičkih časopisa, suorganizator mnogih onomastičkih konferencija. Objavio je preko 400 radova, od čega tridesetak knjiga, sâm i u suautorstvu.

Bio je jedan od glavnih suradnika u izradi Hrvatskog dijalektološkog atlasa (HDA) i Općeslavenskg lingvističkog atlasa (OLA). Autor je Čakavskoga rječnika srednjodalmatinskih govora (u suautorstvu sa M. Hrastom), Čakavskih tekstova (s R. Oleschom) i velike Retrospektivne onomastičke bibliografije, s V. Putancem. Osim navedenih, značajna djela akademika Šimunovića su: Toponimija otoka Brača, Čakavisch-deutsches Lexikon (I – III) u suradnji s M. Hrasteom i R. Oleschom, Prezimena i naselja u Istri (I – III) u suradnji s J. Bratulićem, Naša prezimena i porijeklo (1985.) Istočnojadranska toponimija (1986.), Hrvatska prezimena: podrijetlo, značenje, rasprostranjenost, (1995.).

Za člana suradnika Akademije u Razredu za filološke znanosti izabran je 1983. , za izvanrednog člana 1988., a redoviti je član Hrvatske akademije od 1991. godine. Akademik Šimunović bio je tajnik Razreda za filološke znanosti Akademije od 2004. do 2010. godine i član sadašnjeg Predsjedništva Akademije od 2011. godine.

Akademik Šimunović bio je predsjednik Onomastičkoga odbora pri Razredu za filološke znanosti HAZU, član Odbora za dijalektologiju HAZU, član Odbora za leksikografiju HAZU, član Odbora za etimologiju HAZU, član Međunarodnog slavističkog komiteta, od 1975. do 1979. - tajnik Međunarodnog slavističkog komiteta, član Međunarodnoga povjerenstva za slavensku onomastiku (Krakov, Poljska) i od 1975. član Međunarodnoga vijeća za onomastičke znanosti (Leuven, Belgija). Akademik Šimunović bio je glavni urednik Akademijina časopisa Folia onomastica Croatica i član uredništva časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Za svoj predani rad akademik Petar Šimunović nagrađen je 1983. godine Nagradom Općine Brač za istaknutu znanstvenu djelatnost, 1984. godine Republičkom nagradom “Božidar Adžija” za istaknutu znanstvenu aktivnost, 1998. godine Ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića i 2001. godine Nagradom za životno djelo Hrvatskoga sabora - najviše državno priznanje za njegov cjelokupni znanstveni rad.


Odnosi s javnošću HAZU