Predavanje Daniela Denegrija | Ispis |  E-mail
Petak, 19 Kolovoz 2011 12:56




DANIEL DENEGRI ( 1940.), fizičar

Glavno je područje njegova znanstvenog i stručnog rada fizika elementarnih čestica. Za boravka u SAD bavio se koherentnim interakcijama visokoenergetskih projektila na deuteronima, određivanjem spina i parnosti Q i L mezona te istraživanjem faznih pomaka u raspršenjima K-p mezona. Godine 1979. uključen je CERN-ov eksperiment UA 1 , namijenjen za sudarivač antiproton-proton optimiran za opažanje W i Z bozona . Voditelj tog eksperimenta C. Rubbia 1984.dobiva Nobelovu nagradu za fiziku.

Najvažniji Denegrijevi prinosi eksperimentu UA 1 jesu pronalazak W bozona ,detaljan studij W i Z bozona, traženje top-kvarka, traženje raspada W te izbrojavanje vrsta neutrina metodama fizike čestica, astrofizike i kozmologije. Od 1990. bavi se procjenom eksperimentalnih mogućnosti pronalaska top-kvarka i Higgs-bozona na novom tipu akceleratora sudarivača LHC u CERN-u. Član je više međunarodnih stručnih odbora i dobitnik Nagrade „Joliot-Curie“. Dr.Daniel Denegri će u svom predavanju govoriti o elementarnim česticama , Big Bangu, CERN-u, radu LHC-a ....

CERN je najveći svjetski laboratorij fizike u kojem radi prof. Denegri s još 6000 fizičara iz cijelog svijeta ujedinjenih u zajednički projekt kojim će u najvećem akceleratoru čestica na svijetu, LHC (Large Hadron Collider), prizvesti sudare čestica kao u trenutku Velikog Praska. U kružnom tunelu u blizini Ženeve, opsega 27 kilometara, smještenom 100 metara ispod Zemljine površine, sudarat će se 40 milijuna puta u jednoj sekundi protoni ubrzani gotovo do brzine svjetlosti, a u tim sudarima kreirat će se stanje materije koje je vladalo u najranijoj fazi evolucije svemira.

Daniel Denegri već više od 20 godina živi i radi u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN), a taj je znanstvenik bio i “ulazna karta” hrvatskim fizičarima, dio tima koji koji je otkrio postojanje čestica W i Z, čime su postavljeni temelji moderne fizike podatomskih čestica. Voditelji projekta Carlo Rubbia i Simon van der Meer sljedeće su godine za to podijelili Nobelovu nagradu za fiziku. LHC-om (Large hadron Collider), odnosno proton-proton sudarivačem, reproducira gustoću energije i čestični sadržaj, kakvi su bili u početnoj fazi evolucije materije, dok će različiti detektori ispitivati stanje kakvo je bilo nakon Velikog praska.

Da parafraziram jedan poznati tekst: u početku bijaše samo fizika elementarnih čestica! Po teoriji Velikog praska u početnoj fazi evolucije postoje samo elementarne čestice, kvarkovi, letoni, bozoni, fotoni... Kasnije, oko mikrosekunde poslije Velikog praska, organiziraju se protoni i neutroni, a oko minutu poslije jezgre helija i litija...

Mnogo kasnije, za oko 600 tisuća godina se organiziraju prvi atomi vodika, helija, litija, berilija... Milijardu godina poslije prvih zvijezda svi atomi do urana su već tu i pozornica se sprema na život, koji je tu kod nas počeo pred četiri milijarde godina – objašnjava dr. Denegri. Moguće je također naći nove simetrije fundamentalnih interakcija, takozvanu supersimetriju, što bi bilo na skali najvažnijih pronalazaka u znanosti u zadnjih 50 godina i moglo bi biti rješenje problema crne materije u svemiru. Mogle bi se naći indicije postojanja dodatnih dimenzija prostora, što bi bilo još značajnije, ravno otkriću teorije relativnosti prije otprilike sto godina – naglašava dr. Denegri. Predavanje prof. Denegrija je već postalo tradicionalno te ćemo i ove godine doznati sve novosti koje su se dogodile u predhodnom razdoblju, a sigurni smo da će biti zanimljivo kao i sva predavanja do sada.