Brački plesovi | Ispis |  E-mail
Utorak, 20 Rujan 2011 12:49

U utorak, 6.9. u Galeriji "Ivan Rendić u Supetru prof. Branko Šegović održao je predavanje o bračkim plesovima.
(otvori .pdf Brački plesovi)

PLES KAO ŽIVOTNI ELIKSIR

Ako je suditi po prof. Branku Šegoviću, koreografu, etnokoreologu, zaljubljeniku u narodne plesove, pogotovo bračke, na čemu su mu dugotrajnim pljeskom zahvalili brojni obožavatelji na sinoćnjem predavanju u Galeriji „Ivan Rendić“, onda naša naslovna tvrdnja ima itekakvu potvrdu.

Branko Šegović (1922.) poznati je splitski etnokoreolog, koreograf, pedagog, sportaš i poliglot. Proputovao je gotovo cijeli svijet, odgojio i podučio puno mladih, proučavao kulturu i tradiciju plesa, a brojne  plesove i koreografije postavio na sve kontinente.

Zahvaljujemo mu što je napravio koreografiju bračkih plesova i tako ih sačuvao od zaborava. Naučio je Bračane da plešu brački, najprije u Bolu u „Krejonci“, a zatim u Supetru s „Ciciljonom“.

Brač je jedan od otoka koji ima najbogatiju plesnu baštinu. Sačuvano je  35  raznih plesova koji su se plesali na našem otoku.

Bio je to samo jedan od mnoštva zanimljivih podataka koje smo čuli  sinoć od prof. Šegovića. Branko Šegović je s dr. Ivanom Ivančanom obišao Brač te su zabilježili brojne podatke, poslušali mnoge kazivače.

Doznali smo kada se plesalo, tko je i gdje plesao, kako su izgledale plesne dvorane. Kada se najčešće  plesalo? O pokladama, krnevalu, zatim na fjerama, crkvenim svečanostima, božićnim, uskrsnim i novogodišnjim svetkovinama, na pirevima.  Glavna je „sezona o bali“ bila od Kandelore do Korizme.

Razne su to bile zabave: kola na otvorenom prigodom raznih blagdana, društveni plesovi koje su priređivale razne političke, vatrogasne i sl. organizacije, „ socijetade“ , koje su priređivale grupe mladića, te „kavalkine“, kojima su prisustvovali svi koji su platili  ulaznicu( žene su imale slobodan ulaz). „Šocija“  je morala osigurat salu i šonadura ( harmonikaš, svirač). „Kapobalo“ je sastavljao listu plesova, započeo bi s polkom, a slijedili su Šotiš, mazurka, Kvatro paši, Ciciljona, Valcer slavo i Bela Rosa, na plesovima „elite“ zaplesala bi se sve popularnija „Kvadrilja“. Uz kola i plesove pjevalo se, a sve je više plesova imalo instrumentalnu pratnju: liru, tambure, harmoniku, a ponegdje i glazba.

Svako je mjesto imalo i svoje posebne običaje i vjerovanja. U Supetru se nije smjelo plesati na Kandeloru, u Škripu se vjerovalo da na Petanovića plešu vukodlaci i vile...

Danas svi znaju što je ciciljona, kako se plešu vilota i kvatro paši, sviraju se i plešu versovje i polka, zahvaljujući brojnim entuzijastima, a posebno Branku Šegoviću.

Zanimljivo predavanje prof.Šegovića nadopunjeno je fotografijama i filmskim prilozima te je  publika uz krokant, prošek i hroštule zadovoljno otišla iz Galerije „Ivan Rendić“.


alt